Projekt "Usavršavanjem do novih specijalista hitne medicine u Primorsko-goranskoj županiji" sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Projekt "Specijalizacijom do unaprjeđenja hitne medicine u Primorsko-goranskoj županiji"

Dobro došli na naše internetske stranice. Ovdje možete saznati sve što trebate znati o hitnoj medicinskoj službi.
O Zavodu

Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije je pravni sljednik negdašnje Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Rijeka (UHMP).


više
Povijest

U Primorsko-goranskoj županiji je osnovana prva hitna medicinska služba u Republici Hrvatskoj. To se dogodilo u Opatiji 14.siječnja 1894.godine.


više
Savjeti

Kada pozvati hitnu medicinsku službu?

Kada je izravno ugrožen život ili je teško narušeno zdravlje!

  •  naglo nastale poteškoće u disanju
  •  gušenje stranim tijelom
  • zastoj rada srca i disanja
  • gubitak svijesti
  • iznenadna bol u prsnom košu
  • iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca
  • grčevi (konvulzije)
  • otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica
  • ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine/životinjski ugrizi/ubodi/prostrijeli…)
  • neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela
  • opekline
  • udar električne struje ili groma
  • pothlađivanje, toplinski udar
  • utapanje
  • otrovanje lijekovima/ narkoticima/kemikalijama
  • jaka alergijska reakcija
  • iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima/trbuhu/leđima)
  • iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva/ubojstva …)

Što trebate učiniti dok čekate na dolazak tima hitne medicinske službe?

  • Nastojte ostati smireni, umirujte pacijenta.
  • Utoplite pacijenta i održavajte ga budnim.
  • Nemojte pacijentu davati ništa za jesti ili piti.
  • Ne pomičite pacijenta koji je doživio prometnu nesreću, pao s velike visine ili je bez svijesti osim ako mu ne prijeti neposredna opasnost (požar, eksplozija, utapanje, itd).
  • Započnite pružati mjere prve pomoći ako ste u mogućnosti.

Kako možete pomoći timu hitne medicinske službe da vas što prije pronađe?

Osvijetlite ulazna vrata i kućni broj

Ako ste u mogućnosti:

  • pošaljite nekoga da dočeka tim
  • oslobodite prolaz do pacijenta (odmaknite namještaj, cvijeće, parkirane automobile …)
  • zatvorite kućne ljubimce
  • pripremite medicinsku dokumentaciju 

Hitnu medicinsku službu zovite samo za hitna medicinska stanja!

Svaki nepotreban ili lažni poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava pomoć onima čiji je život ugrožen.

Smiren i razgovijetan govor preduvjet je brzog zaprimanja poziva. Medicinski dispečer mora dobiti osnovne podatke na temelju kojih može pravodobno uputiti tim hitne medicinske službe. Što ih prije dobije to će i tim prije biti upućen.

Točna adresa/mjesto događaja je jedini način da pomoć stigne tamo gdje se nalazi osoba kojoj je pomoć potrebna.

U slučaju da vam život nije u opasnosti (npr. manje posjekotine, prehlada, kronična bol koja se ne mijenja, prijelomi prstiju, uzrujanost) medicinsku skrb pružit će vam liječnik opće/obiteljske medicine.

Kućne posjete ne obavlja hitna medicinska služba. One su u djelokrugu rada vašeg liječnika opće/obiteljske medicine koji samostalno odlučuje o njihovoj potrebi te ih u suradnji s vama i dogovara.  

Preporuke za zaštitu od vrućina Ministarstva zdravlja

Rashladite svoj dom

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili koće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
  • Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 350C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

 

Klonite se vrućine

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
  • Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

  • Tuširajte se ili kopajte u mlakoj vodi.Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
  • Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
  • Koristite lagano posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

 

Pomognite drugima

  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koj i većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

 

Ako imate zdravstvene probleme

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ·e ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
  • Tražite savjet liječnika , ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

 

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

  • Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
  • Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu ;
  • Smirite se i legnite u rashlađeno prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u sl učaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć ;
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječn ika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-300C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Uputa za postupanje u slučaju pojave tegoba nakon gutanja sumnjive tekućine

Ovo je uputa za postupanje u slučaju gutanja sumnjive tekućine s obzirom na to da do sada nije poznato o kojem se sredstvu radi, izostavljen je savjet o pijenju vode. Preporuke se mogu izmijeniti ovisno o rezultatima provedenih laboratorijskih analiza, a u slučaju izmjene, upute će biti objavljene na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Mogući znakovi:

  • Promijenjeni okus napitka
  • Naglo nastala bol i pečenje usne šupljine
  • Krvarenje iz sluznice usne šupljine

Postupak:

  1. Odmah ispljunite ostatak tekućine iz usta i prekinite daljnji unos
  2. Ne izazivajte namjerno povraćanje
  3. Ne uzimajte ništa na usta
  4. Sačuvajte ostatak napitka i originalnu ambalažu iz koje ste pili radi mogućnosti provedbe daljnjih analiza
  5. Odmah se javite u najbližu hitnu medicinsku službu ili nazovite broj 194.

više